Poljoprivredni je sektor jedan od onih koji su pod najvećim utjecajem klimatskih promjena. Svake godine sve ekstremniji vremenski uvjeti uzrokuju veliku štetu poljoprivrednicima kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Dva ključna problema u poljoprivredi kada govorimo o posljedicama klimatskih promjena svakako su nedostatak vlage u tlu i povišene temperature zraka.
Ipak, postoji način na koji poljoprivreda može biti održiva i u ekstremnim klimatskim uvjetima. Jedno od inovativnih rješenja spomenutih izazova svakako je agrosolarstvo.
Što je agrosolarastvo?
Agrosolarstvo je odmak od tradicionalne uporabe zemljišta, a temelji se na sinergiji poljoprivrede i obnovljivih izvora energije. Dakle, ove dvije djelatnosti moguće je kombinirati na zajedničkoj, jednoj površini te time dobivamo na inovativnosti te iskoristivosti površine.
Agrosolarne elektrane se postavljaju na poljoprivrednim površinama i omogućavaju kombinirano korištenje zemljišta s ciljem poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje električne energije iz sunčeve energije. Time se ostvaruju ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti, uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta.
Prema Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji agrosolarna elektrana je “sunčana elektrana smještena na površini koja je prostornim planom bilo koje razine određena kao poljoprivredna površina, a na kojoj se uspostavom poljoprivrednih trajnih nasada upisanih u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) ili na kojoj je uz postojeći prostor obuhvata farme, staklenika ili plastenika postavom agrosunčane elektrane postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti, uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta”.
Što se tiče tehnološke strane, solarni paneli postavljaju se u redove te se između njih ostavlja razmak najviše zbog maksimalne iskoristivosti kuta upada Sunca u različitim dijelovima dana. Prostor koji se nalazi u redovima između panela se koristi za biljnu proizvodnju ili se, u slučaju stočarstva, unutar zone solarne elektrane dovode životinje. Na taj način se izmjenom redova na određenom prostoru istodobno dobiva električna energija i proizvodi hrana.
Također, dostupni su i pomični paneli koji se tijekom dana pomiču u smjeru Sunca te imaju veću iskoristivost od fiksnih panela. Na ovaj način se ne stvaraju trajno zasjenjene površine te se time omogućuje veća osunčanost tla u različitim dijelovima dana.
Pomični paneli imaju velike benefite za poljoprivrednu proizvodnju jer se time biljkama osigurava više svjetlosti koja im je potrebna za rast i razvoj. Međutim, potrebno je obratiti pažnju na odabir kultura koje svojom visinom neće stvarati sjenu solarnim panelima.
Neke od prednosti agrosolara
- Poljoprivredne kulture dobivaju puno bolju zaštitu od tuče i izravnog sunčevog zračenja
- Omogućuju dostatnu količinu svjetlosti za fotosintezu
- Spriječavaju povećano isparavanje vode iz tla
- Omogućuju rast i stabilnost prinosa
- Ne smanjuju veličinu obradivih površina
- Omogućuju relativno brz put do samodostatnosti
- Omogućuju unaprijeđenja u području zaštite okoliša
- Unaprijeđuju bioraznolikost
- Uvode prakse održivog upravljanja tlom i njegove zaštite
- Sudjeluju u očuvanju plodnosti tla i osiguranju sigurnosti prinosa
- Smanjuju isparavanje i povećavaju vlažnost tla
- Omogućuju rast proizvodnje električne energije
- Formiraju specifične mikroklimatske uvjete
- Smanjuju temperaturu ispod agrosolara za 2 do 3 °C
- Povećavaju količinu vode ispod agrosolara za preko 20 %
Prepreke primjene agrosolara u Hrvatskoj
U Hrvatskoj jedan od većih prepreka kako za primjenu agrosolara tako i općenito u poljoprivrednoj proizvodnji je usitnjenost poljoprivrednih parcela. Veće solarne elektrane postavljaju se na površini ne manjoj od 20 hektara pa je iz tog razloga vrlo važno težiti komasaciji poljoprivrednog zemljišta.
Agrosolarne elektrane najčešće se primjenjuju u sinergiji sa stočarstvom i na površinama na kojima se uzgajaju jednogodišnje kulture. Iz tog razloga, trebalo bi omogućiti postavljanje agrosolarnih elektrana na poljoprivredne oranice, trajne travnjake te ostale vrste zemljišta, a ne kao što je sadašnja praksa, ograničavati agrosolarne elektrane samo na površine pod trajnim nasadima.
Iz svega navedenog, potrebno je što prije prilagoditi propise na način koji će omogućiti i pojednostaviti primjenu agrosolara, te time na osigurati poljoprivrednu i energetsku dobrobit.
Primjer agrosolarstva u Hrvatskoj
Prva agrosolarna elektrana počela se graditi sredinom 2023. godine u gradu Ivancu, a završetak radova očekuje se sredinom 2024. godine. Površina iznosi nešto više od 20 hektara, a planira se uzgoj 200 ovaca. Nedaleko ove lokacije planira se u budućnosti izgradnja agrosolarne elektrane koja će se prostirati na površini od 60 hektara. No, na tom području neće biti uzgoj ovaca nego košnja, sakupljanje i sušenje trave te spremanje sijena za zimsko prehranjivanje 200 ovaca koje će boraviti na lokaciji prve agrosolarne elektrane.
Uspješna primjena agrosolarstva u Europi
Primjeri primjene agrosolara već postoje u zemljama koje predvode u europskoj poljoprivrednoj proizvodnji – Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj. Također, pozitivan trend primjene agrosolara bilježe i nama geografski bliže zemlje – Austrija, Italija i Mađarska. Važno je napomenuti da navedene zemlje prati i potrebna prilagodba zakonodavstva koje je ključno kako bi se omogućila te pojednostavila primjena agrosolara.
Na primjer, u Francuskoj i Njemačkoj je dugi niz godina zastupljeno ulaganje u solarnu energiju, te je njihovo iskustvo i znanje primjenjivo za naše područje, naravno, uz suradnju svih nadležnih tijela.
Agrosolarstvo predstavlja inovativan način iskorištenja poljoprivrednih površina s ciljem višestruke koristi. Potrebno je stvoriti poticajnu okolinu koja će stvoriti predispozicije za ostvarenje potencijala koji nudi agrosolarstvo.
Kod pripreme projektne dokumentacije može Vam pomoći IPS Konzalting, kojem se možete obratiti na e-mail adresu info@ips-konzalting.hr ili telefonskim putem (+385 99 370 5757). Za slične teme, posjetite našu web stranicu e-OPG.eu ! |