Batat (Ipomea batatas L.) je višegodišnja povrtna kultura tropskog i suptropskog klimatskog područja koja pripada botaničkoj porodici slakova (link). Znatno je slađi od krumpira te prema nutritivnim vrijednostima zaslužuje visoko mjesto. Batat sadrži značajan udio vitamina A, koji doseže vrijednost čak 1.700 puta višu nego u običnom krumpiru (link).

U kakvim uvjetima trebamo uzgajati batat?

Batat se može uzgajati u kontinentalnom i mediteranskom dijelu Hrvatske. Najbolji prinosi ostvaruju se na pjeskovito – ilovastim i slabo skeletnim, neutralnog do blago kiselog pH (oko 6). Za kvalitetan rast i razvoj batata potrebno je tri do pet mjeseci bez mraza, a optimalna količina oborina za uzgoj je od 750 do 1.000 mm godišnje (link, link).

Kako vršimo obradu tla te provodimo gnojidbu?

Osnovna obrada tla provodi se na 40 cm dubine pri jesenskoj pripremi te se ostavlja u otvorenoj brazdi. U proljeće se brazda zatvara te se formiraju gredice.

Slijedi stavljanje PE filma: u kontinentalnom dijelu crnog, a bijelog u mediteranskom dijelu RH. Na blago nagnutim terenima preporuka je koristiti PE filma širine 120 cm i izrada niskih gredica (kao za krastavce), a na ravnim terenima uporaba PE filma širine 140 – 150 cm te izrada visokih gredica (kao za jagode).

U proljetnoj pripremi tlo se gnoji mineralnim gnojivom (50 kg N, 100 kg P2O5 i 150 kg K2O) po hektaru. Zahtjevi batata za gnojidbu su slabiji u odnosu na većinu povrtnih kultura te ona ovisi o prethodnoj kulturi i o rezultatima kemijske analize tla. Na loše strukturiranim tlima moguća je primjena stajnjaka ili komposta (link, link).

Kako sadimo batat?

Batat se uzgaja iz presadnica koje se sade u polje oko 15. svibnja u kontinentalnom dijelu, te oko 15. travnja u mediteranskom dijelu Hrvatske, uz uvjet da je temperatura tla viša od 10 °C. Sadi se ručno ili strojno sadilicama. Presadnice se najčešće sade na 120 x 30 – 40 cm razmaka. Time se postiže sklop od 20 000 do 27 000 biljaka po hektaru. Pri ručnoj sadnji, nakon postavljanja PE filma, potrebno je izbušiti sadna mjesta. Mlade je biljke odmah po sadnji potrebno navodnjavati ukoliko im nije prirodno osigurana dovoljna količina vode. U toku uzgoja potrebno je paziti na količinu vode i navodnjavati samo u slučaju suše, budući da će prevelika količina vode u zoni korijena uzrokovati smanjenje prinosa. Ukoliko se batat sadi na istoj parceli, preporuka je vratiti ga na zemljište nakon 4 godine (link, link).

Koji nam štetnici/bolesti mogu predstavljati problem?

Pri odabiru parcele treba obratiti pozornost na brojnost štetnih kukaca u tlu te izbjegavati parcele s prekomjernim brojem ličinki zemljišnih štetnika, poput žičnjaka i grčice. Štete na listovima batata mogu uzrokovati i gusjenice slakovog ljiljka. Gljivična oboljenja ne predstavljaju opasnost za uzgoj batata te preventivna zaštita nije prijeko potrebna. Određene štete mogu uzrokovati puževi, poljski miševi i voluharice, osobito na početku berbe. Na bolest je najotpornija sorta Beauregard i ljubičasti Purple batat koji se može najduže skladištiti (link, link).

Kako beremo i skladištimo batat?

Batat se vadi od kolovoza do listopada ovisno o sorti, vremenu sadnje i klimatskim uvjetima. Berba se svakako treba provesti prije pojave mraza, a započinje kad većina korjenova dosegne tržnu veličinu (više od 150 g), što bude, ovisno o sorti, 100 do 130 dana nakon sadnje. Batat dolazi u tehnološku zriobu 80 dana nakon sadnje, a provjerava se rezanjem vriježa, pri čemu se pojavljuje gusti bijeli sok. U vlažnim uvjetima preporučuje se ranije vađenje da se ne bi pojavile bolesti. Korijen batata može se vaditi ručno ili strojno (modificiranom vadilicom za krumpir), treba paziti da se ne ošteti. Batat se skladišti na suhom, tamnom mjestu, uz relativnu vlagu zraka oko 75%. U komercijalnoj proizvodnji prinos može biti između 20-50 t/ha (link, link).

Batat predstavlja profitabilnu kulturu

Kada usporedimo profitabilnost batata u odnosu na krumpir, uzgoj batata je znatno isplativiji, no puno je više brige potrebno posvetiti skladištenju. Optimalna zarada po hektaru kreće se od 25.000 do 35.000 HRK, a prosječan urod kreće se od 17 do 22 t/ha.

Ukoliko se želimo posvetiti profitabilnoj proizvodnji batata, važno je uzeti u obzir resurse s kojima raspolažemo te uvjete koje imamo. Osim vlastitog kapitala koji nam je potreban za početak proizvodnje, pomoći nam mogu i EU natječaji.

Ako Vam je potrebna savjetodavna podrška u pokretanju ili unapređenju poslovanja ili imate upit vezan uz prijavu na EU natječaje, obratite se IPS Konzaltingu s povjerenjem telefonski (099/370-5757) ili e-mailom (info@ips-konzalting.hr).