Klimatske promjene, porast stanovništva, ograničeni prirodni resursi, te degradacija zemljišta predstavljaju izazove za koje je potrebna hitna intervencija. Postoji niz globalnih i regionalnih mjera za ublažavanje rizika u poljoprivrednoj proizvodnji, no stvaranje održivog kružnog gospodarstva jedan je od sveobuhvatnih pristupa koji se spominju u svim mjerama. Recikliranje i ponovna uporaba sirovina i proizvoda jedno je od vodećih načela kružnog gospodarstva, a osim na plastični otpad, cilj je orijentirati se i na druge vrste otpadnih resursa, poput biomase i organskih tvari.
Europska Komisija (EC) je u sklopu „Farm to Fork“ strategije, kao jedan od ciljeva zacrtala smanjenje gubitka nutrijenata za 50 % do 2030. godine, uz preduvjet da to neće imati negativan utjecaj na plodnost tla. Tim ciljem se očekuje smanjenje korištenja gnojiva za 20 % što zahtjeva povećanje oporabe i iskorištavanja nusproizvoda iz različitih industrija. Premda se poljoprivredni otpad može koristiti kao sirovina za proizvodnju biogoriva, stočne hrane, te biokemijskih proizvoda, jedna od primarnih upotreba bi trebala biti proizvodnja bio-gnojiva.
Što su bio-gnojiva?
Bio-gnojiva su gnojiva koja mogu biti proizvedena iz različitih vrsta nusproizvoda poput: stajnjaka i biljnih ostataka biljne proizvodnje, ostataka hrane, mulja iz pročišćivača voda, nusproizvoda akvakulture i ribarske industrije te mnogih drugih. Takva gnojiva mogu se proizvoditi uz pomoć cijelog niza tehnologija, no glavni princip se bazira na pretvorbi nusproizvoda u proizvod koji je stabilan i može se zatim koristiti kao gnojivo. Tehnologije koje se u tom procesu koriste mogu uključivati mehaničke, termičke, termo-kemijske, kemijske i/ili biološke tretmane nakon čega dolazi do izmjene svojstava proizvoda zbog promjene u koncentraciji i omjeru nutrijenata u odnosu na netretiranu sirovinu (link).
Europska poljoprivreda tradicionalno je vođena uvozom gnojidbenih proizvoda te još uvijek uvelike ovisi o kemijskim gnojivima. Bitno je spomenuti kako prekomjerna uporaba mineralnih gnojiva dovodi do ispiranja nutrijenata što osiromašuje plodnost tla i zagađuje vodene resurse. S druge strane, primjena bio-gnojiva pozitivno utječe na plodnost i bioraznolikost tla, smanjuje količinu otpada te pomaže u segmentu recikliranja nutrijenata (link).
Neke od prednosti bio-gnojiva:
 | Gnojiva na biološkoj osnovi mogu pomoći u ublažavanju ključnih izazova povezanih s tradicionalnim gnojivima. |
 | Osim očitog doprinosa održivosti, organska gnojiva mogu prevladati rizike povezane sa smanjenjem učinkovitosti upravljanja ishranom tla kroz prirodne procese. |
 | Osim očitog doprinosa održivosti, organska gnojiva mogu prevladati rizike povezane sa smanjenjem učinkovitosti upravljanja ishranom tla kroz prirodne procese. |
Veliki broj EU projekata orijentiran je k proizvodnji organskih gnojiva, a jedan od njih je i SEA2LAND.
SEA2LAND je inovacijski projekt financiran od strane Obzor 2020 programskog okvira, koji ima za cilj pružiti održiva rješenja koja će pomoći u prevladavanju izazova povezanih s proizvodnjom hrane, klimatskim promjenama i ponovnom uporabom otpada korištenjem postojećih tokova organskih otpada. Nadalje, projekt će raditi na poboljšanju i prilagodbi tehnologija za recikliranje hranjivih tvari koje se koriste u proizvodnji bio-gnojiva iz ribljeg otpada.
SEA2LAND projekt će rezultirati implementacijom 9 perspektivnih tehnologija, kao i radom 7 pilot postrojenja na 6 reprezentativnih područja gdje je prisutna ribarska industrija. Pritom će se tehnologije koristiti za obradu različitih sirovina iz ribarske industrije i akvakulture. Obradom nusproizvoda proizvest će se više različitih bio-gnojiva specifičnih za lokalna područja postrojenja.
