Ekološka poljoprivreda u Europi

Koncept održivosti danas predstavlja jednu od ključnih ideja kojoj se teži u svim segmentima upravljanja sustavima, od lokalne do globalne razine. Ekološka poljoprivredna proizvodnja podrazumijeva poseban sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi koji za cilj ima proizvodnju hrane prema ekološkim principima.

Ovaj tip proizvodnje uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno prihvatljive proizvodno-tehnološke metode u kojima se prednost daje prirodnim svojstvima biljaka, životinja te krajobraza (link). Utvrđenim pravilima od strane EU pruža se jasan okvir za proizvodnju ekoloških proizvoda te zadovoljava potražnja potrošača za provjerenim ekološkim proizvodima uz osiguravanje poštenog tržišta.

Ekološka poljoprivreda u pravilu ima ograničen utjecaj na okoliš jer potiče odgovorno korištenje energije i prirodnih resursa, održavanje bioraznolikosti, održavanje kvalitete vode, povećanje plodnosti tla te očuvanje ekološke ravnoteže u regijama (link).

S povećanim interesom potrošača za ekološke proizvode, ekološka poljoprivreda u EU-u bilježi snažan rast. U odnosu na 9,5 milijuna hektara u 2012. godini vidljivo je povećanje na 14,7 milijuna hektara u 2020, što je porast od 56 % (link).

Najveće površine pod ekološkom poljoprivredom (2020 g.)
Austrija
Estonija
Švedska
Italija
Veliki postotak, točnije 90 % površina eko usjeva prijavljeno je kao certificirano u velikom broju EU država članica (Nizozemska, Češka, Švedska, Irska, Estonija). Najniži udio certificiranih površina zabilježen je za Mađarsku, Maltu i Rumunjsku.

U ekološkom stočarstvu, goveda, ovce i koze najpopularnije su vrste. U EU u 2020. godini bilo je više od 4,5 milijuna uzgojenih goveda, a najveći broj proizveden je u Grčkoj (30,3 %), dok je drugo mjesto zauzela Latvija (25,6 %). Kao najveći proizvođač eko ovaca i koza ističe se Austrija (36 %), koja je imala i najveći udio uzgojnih mliječnih krava (22 %). Po uzgoju mliječnih krava također se ističu Grčka (21,8 %) i Švedska (18,8 %) (link).

Zbog negativnih posljedica koje konvencionalna poljoprivreda ima na okoliš važno je što više razvijati ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Po tom pitanju Hrvatska se može pohvaliti neprestanim njezinim razvojem. Prema Državnom zavodu za statistiku, u 2021. godini u RH je pod ekološkom poljoprivredom bilo 51.270 ha oranica i vrtova, 53.942 ha trajnih travnjaka te 16.712 ha trajnih nasada.

Udio površina pod ekološkom proizvodnjom iznosio je 8.3 % od ukupno korištenih poljoprivrednih površina, dok je taj postotak za 2020. godinu iznosio 7.2 %.

Kada govorimo o ekološkom stočarstvu u RH, u 2021. godini najviše su se uzgajale ovce te goveda.

Broj grla ekološki uzgajane stoke u RH (2021 g.)
Goveda31076
Svinje468
Ovce76308
Koze5484
Perad10578
Kopitari4004
Pčelinje zajednice2127
(Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, EKO statistika, 2021.)

Kako bi se osigurao pravni okvir za poljoprivrednike, EU je donijela nove propise o ekološkoj proizvodnji koji su stupili na snagu 1. siječnja 2022. godine. Neke od promjena koje novi propisi o ekološkoj proizvodnji donose (link):

  • stroži sustav kontrola radi dodatnog jačanja povjerenja potrošača u sustav ekoloških proizvoda EU-a
  • nova pravila za proizvođače koja će malim poljoprivrednicima olakšati prelazak na ekološku proizvodnju
  • nova pravila o ekološkim proizvodima iz uvoza kako bi svi ekološki proizvodi koji se prodaju u EU-u zadovoljavali jednake standarde
  • šira paleta proizvoda koji se mogu stavljati na tržište kao ekološki.

Nove propise o ekološkoj proizvodnji podupire i Akcijski plan o ekološkoj proizvodnji koji je Europska komisija pokrenula u ožujku 2021.

Projekt CAPTIVATE (CAP Transfer of Information Via Assessment, Training and Extension), financiran u sklopu Erasmus + programa Europske unije, usmjeren je na prijenos znanja i strukovno osposobljavanje poljoprivrednika i poljoprivrednih savjetnika vezano uz trenutačne strateške smjernice EU-a, kao što su Zeleni plan, strategija Od polja do stola i Akcijski plan za ekološku poljoprivredu. Jedan od glavnih ciljeva projekta je da poljoprivrednici bolje razumiju uvjetovanost i propise eko-shema te da odaberu i sudjeluju u određenim programima s više odgovornosti i svijesti, učinkovitije provodeći mjere ZPP-a.

Kada govorimo o ekološkoj poljoprivredi u RH, važno je osigurati sustavno ulaganje u takav vid proizvodnje kao i osigurati razvoj tržišta za eko proizvode.

Osim poticanja ekološke poljoprivrede kroz financijske poticaje, važno je osvijestiti potrošače o prednostima eko proizvoda, osiguravati prostore gdje se mogu održavati tržnice ekoloških proizvoda, poticati rad i djelovanje grupa kojima je cilj direktna kupovina od proizvođača, što donosi višestruku korist za obje strane te općenito za funkcioniranje lokalnih sustava hrane.

Loading...