Poljoprivreda se posljednjih godina sve više udaljava od modela linearne ekonomije koja se zasniva na principu „uzmi-konzumiraj-baci“ te prelazi na novi, cirkularni model „proizvod – otpad – proizvod“.
Cirkularna ekonomija predstavlja novi model koji osigurava održivo gospodarenje resursima, produljenje životnog vijeka proizvoda s ciljem smanjenja otpada te povećanu uporabu obnovljivih izvora energije. Za razliku od linearne ekonomije, ovo je poslovni koncept u kojem se tokovi resursa i energije održavaju u modelu zatvorene petlje što duže, kako bi se stvorila dodatna, odnosno dugotrajnija vrijednost proizvoda (link). Ovaj model temelji se na prirodnim procesima u kojima otpad kao kategorija ne postoji, već na kraju ciklusa ponovno postaje resursom.
Korijen riječi cirkularne ekonomije je održivost, sinergija s prirodom te upravljanje otpadom. Kao novi ekonomski model, promovira tranziciju gospodarstva ka energetskoj učinkovitosti, a za razliku od tranzicija gospodarstva u prošlosti, zadržava postojeća radna mjesta te osigurava nova.
Razvijeni „4R“ koncept (reduce, reuse, recycle, recover), koji se odnosi na koncept popravljanja proizvoda, ponovne upotrebe, ponovne prerade te na recikliranje, predstavlja srž cirkularne ekonomije. Faza recikliranja odgađa se što dulje kako bi se prethodno iscrpile sve druge mogućnosti proizvoda. Kako samo ime kaže, cirkularna ekonomija ima za cilj „cirkulirati“ krug održivosti, pritom pokušavajući pronaći načine kako izbjeći proizvodnju otpadnih materijala. Koncept „4R“ potrebno je primijeniti u svim segmentima od poljoprivrede, transporta pa sve do turizma. Jednako je važno da se ti isti principi počnu primjenjivati u svakodnevnom životu te na razini svakog od nas pojedinačno.
Brojni su primjeri korištenja modela cirkularne ekonomije u poljoprivredi, primjerice recikliranje hranjivih tvari u organskim otpadnim materijalima koji predstavljaju posebnu kategoriju sekundarnih sirovina. Hranjive tvari vrate se u zemlju kao gnojivo, čime se smanjuje potreba za primjenom mineralnim gnojivima. Kada govorimo o modelu upravljanja gospodarstvom Hrvatska se nalazi u procesu tranzicije. Iako naši poljoprivrednici imaju za praksu primjenu stajnjaka kao gnojiva, model cirkularne ekonomije potrebno je još više implementirati zbog doprinosa rastu, razvoju i konkurentnosti gospodarstva, uštedi i smanjenju štetnih emisija te poticanju inovativnosti.
Na principu cirkularne ekonomije temelji se EU projekt FERTIMANURE. Projekt, koji je započeo 01.01.2020. te traje do 31.12.2023., želi pružiti inovativna rješenja (tehnologija, krajnji proizvodi i poslovni modeli) koja rješavaju probleme u pogledu upravljanja stajskim gnojem te pomoći poljoprivrednicima u izazovima s kojima se trenutno suočavaju. Projekt obuhvaća 20 partnera iz 7 zemalja EU, Argentine i Čilea.
Projekt FERTIMANURE za cilj ima razviti, integrirati, testirati i potvrditi nove strategije upravljanja hranjivim tvarima kako bi se učinkovito oporavile i ponovno iskoristile hranjive tvari i drugi proizvodi s agronomskom vrijednošću iz stajnjaka, kako bi se u konačnici dobila pouzdana i sigurna gnojiva koja mogu konkurirati na EU tržištu. Putem projekta razviti će se 18 različitih gnojiva na biološkoj bazi (BBF) te specijalizirana gnojiva (TMF) koja će biti posebno formulirana da udovolje zahtjevima odabranih usjeva.
Projekt obuhvaća tehnološki i nutritivni aspekt upravljanja hranjivim tvarima. Tehnološki aspekt demonstrira se putem 5 inovativnih i integriranih pilot-projekata na farmama za oporavak hranjivih tvari u najrelevantnijim europskim zemljama u smislu stočarske proizvodnje (Španjolska, Francuska, Njemačka, Belgija, Nizozemska). Nutritivni aspekt obuhvaća 3 različite strategije prilagođene mješovitim i specijaliziranim poljoprivrednim sustavima (proizvodnja na farmi i primjena bioloških gnojiva; proizvodnja bioloških gnojiva na farmi i proizvodnja specijaliziranih gnojiva; proizvodnja specijaliziranih gnojiva na farmi i njihova primjena) (Više informacija o pilotima možete pronaći u FERTIMANURE NEWSLETTER-u).
Osim učinkovitog upravljanja hranjivim tvarima iz stajnjaka, na ovaj način stvaraju se nova radna mjesta i poboljšava kvaliteta života. Teško, je međutim, uspostaviti tržište bioloških gnojiva zbog razlika u pravilima korištenja, ekološkim standardima i kvaliteti materijala u različitim državama članicama. Novom EU uredbom 1009/2019, formirati će se zajedničko tržište za gnojidbene proizvode koji nisu obuhvaćeni pravilima poput organskih i organsko-mineralnih gnojiva, poboljšivača tla, inhibitora, biljnih bio stimulansa, uzgojnih supstrata ili mješavina.
Edukativne i opisne videozapise o FERTIMANURE projektu možete pronaći na YouTube kanalu, dok se za sva ostala pitanja vezana za projekt ili novu EU uredbu možete obratiti IPS Konzaltingu, telefonski (099/370-5757) ili e-mailom (info@ips-konzalting.hr).
FERTIMANURE je dobio financiranje iz programa Europske unije za istraživanje i inovacije Obzor 2020. prema sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava No 862849. |