Zeleni krovovi
Zeleni ili vegetacijski krovovi podrazumijevaju uzgoj biljaka na krovovima, čime se djelomično nadomješta vegetacija koja je uništena prilikom izvođenja građevinskih radova. Danas dobivaju sve više na važnosti u urbanim područjima radi svog pozitivnog utjecaja na okoliš i ljude.
Vrste zelenih krovova
Moderni zeleni krovovi mogu se podijeliti na intenzivne i ekstenzivne vrtove ovisno biljnom materijalu i planiranoj namjeni krovne površine.
  • Intenzivni zeleni krovovi nazvani su tako radi svojih intenzivnih potreba za održavanjem. Slično su dizajnirani kao prirodni krajobrazi. Obično se koristi široki raspon biljnih vrsta koji može uključivati drveće i grmlje, pa su zbog toga potrebniji dublji slojevi supstrata. Intenzivni krovovi zbog svoje sličnosti s klasičnim parkovima i radi dostupnosti ljudima ograničeni su na ravne krovove.
  • Ekstenzivni zeleni krovovi zahtijevaju minimalnu potrebu za održavanjem. Imaju plitki sloj supstrata, pa je raspon biljnih vrsta koje se mogu koristiti znatno manji. Zato se kod ekstenzivnih krovova koriste biljne vrste poput začinskog bilja, mahovina, trava i biljke otporne na sušu kao što su sukulenti. Oni se primjenjuju na neravnim krovnim površinama, pa zbog toga nisu dostupni javnosti.
Odabir biljaka
Kriteriji za odabir biljnih vrsta uključuju:
  • lokalne ekološke uvjete
  • značajke biljke (brzina ukorjenjivanja, dugovječnost i otpornost na bolesti)
  • sastav supstrata
  • dubina dostupna za sadnju.
Različite biljke se koriste kod intenzivnih i ekstenzivnih zelenih krovova.
Intenzivni zeleni krovovi
  • ukrasne i/ili autohtone sorte u vidu prekrivača tla
  • trave
  • ukrasno drveće i grmlje
Ekstenzivni zeleni krovovi
  • listopadne, poluzimzelene i zimzelene vrste
  • sukulenti (Sedum)
  • mahovina
  • začinsko bilje
Prednosti zelenih krovova
Apsorbiraju kišnicu puferiranjem vode u biljke, supstrat i drenažni sloj. Time se usporava ispuštanje oborinskih voda u kanalizaciju, pročišćava se kišnica, smanjuje se opterećenje na kanalizacijski sustav te se smanjuje rizik od poplava.
Biljke filtriraju čestice iz zraka i pretvaraju CO2 u kisik.
Biljke apsorbiraju sunčevu svijetlost, 50 % se apsorbira i 30 % se reflektira; ovo pomaže pri hladnije i ugodnije klime. Za unutarnju klimu to znači da klima uređaj ne mora toliko raditi, što dovodi do uštede energije.
Zeleni krovovi smanjuju temperaturu samog krovišta. Zahvaljujući tome, povećava se efikasnost solarnih panela i smanjuju se ukupni energetski troškovi.
Zeleni krovovi djeluju kao akustična izolacija. Apsorbiraju buku i stvara se mirnija okolina.
Zeleni krovovi štite krovište od vanjskih utjecaja, poput sunca, kiše, vjetra i temperaturnih promjena. Životni vijek krovišta produžuje se za 60 godina.
Prirodan i održiv izgled u kombinaciji sa smanjenim energetskim troškovima i produljenjem životnog vijeka krova dovodi do povećanja vrijednosti nekretnine.
Sedumi, trave, biljke domaćini, kao i drugo ukrasno bilje koje su sastavni dio zelenog krova promiču staništa za ptice i insekte, posebice u gradskom okruženju koje je uglavnom betonsko i asfaltno.
Biljke sadrže vlagu. Sa zelenim krovovima kreira se prirodni vatrootporni sloj na objektu.
Život i rad  u prirodi ima pozitivan utjecaj na opće stanje čovjeka. Zelenilo djeluje opuštajuće i smanjuje stres.
Zelenilo potiče brži oporavak pacijenata, te je veća tolerancija na bol.
Nedostaci zelenih krovova
Zeleni krovovi su nešto skuplji od klasičnih krovova jer im je potrebna dodatna potpora kako bi izdržala dodatna opterećenja.
Zeleni su krovovi znatno teži jer zahtijevaju dodatnu potporu, posebice neravne krovne površine. Dok ravni krovovi nemaju taj problem.
Bez obzira na korijenski barijerni sloj, biljka može probiti vodootpornu membranu.
Zeleni krovovi se trebaju tretirati kako klasični vrtovi, što zahtjeva njegovo navodnjavanje, prihranjivanje i održavanje.
Krovovi su neiskorišteni prostori koji mogu pomoći u zaštiti okoliša kroz održivije prakse. Osim što ovaj tip krovova osigurava mnogobrojne benefite koji su ranije navedeni, također, mogu osigurati ekonomsku korist zelenoj industriji u vidu otvaranja novih radnih mjesta u rasadnicima, arhitektonskim i građevinskim firmama.
Vlada RH je donijela Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine. Jedna od mjera ovog Programa je poticanje izgradnje zelene infrastrukture kojom se jača otpornost urbanih područja na posljedice klimatskih promjena, a čiji je cilj obnova postojeće i izgradnja nove zelene infrastrukture. Aktivnosti u sklopu ove mjere su izrada analize mogućih projekta i plana njihove provedbe, raspisivanje poziva na dostavu projektnih prijedloga vezano uz uređenje i izgradnju zelene infrastrukture – kategorije: manje urbane točke, velike urbane točke, urbani koridori, urbane mreže, te raspisivanje poziva na dostavu projektnih prijedloga vezano uz integralne projekte. U kategoriju manjih urbanih točaka spadaju zeleni krovovi, koji se mogu napraviti u sklopu energetske obnove javne ili višestambene zgrade ili kao odvojena aktivnost. Također, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine izdalo je Najavu Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Energetska obnova zgrada javnog sektora“ u kojem je pod segment prihvatljive aktivnosti energetske obnove uključena mjera ugradnje elemenata zelene infrastrukture, poput zelenog krova. Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava u Državnom proračunom RH, osiguran iz Mehanizma za oporavak i otpornost, za dodjelu u okviru ovog Poziva je 39.816.842,52 eura / 300.000.000,00. Najniži, odnosno najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga iznosi:
a) najniži iznos 20.000,00 eura / 150.690,00 kuna,
b) najviši iznos 8.000.000,00 eura / 60.276.000,00 kuna.
Više informacija o Pozivu biti će dostupno do kraja  I. kvartala 2023. godine, kada će Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objaviti Poziv za energetsku obnovu zgrada javnog sektora.
Kod pripreme projektne dokumentacije može Vam pomoći IPS Konzalting, kojem se možete obratiti putem e-mail adrese info@ips-konzalting.hr ili telefonskim putem (+385 99 370 5757).
Loading...