U Hrvatskoj danas većinu hrane prodaju i distribuiraju veliki trgovački lanci. Zbog toga je veza između proizvođača i potrošača često slaba, a posljedice mogu biti bacanje hrane, slabija kontrola kvalitete i veće opterećenje okoliša.

Sve više malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava zato se okreće kratkim lancima opskrbe hranom – sustavima u kojima hrana dolazi do kupca brže i s manje posrednika. Takvi lanci potiču lokalnu proizvodnju, jačaju ruralne krajeve i nude kupcima svježije i sigurnije proizvode. Njihov razvoj i izazove posebno prati i istražuje EU Horizon projekt COREnet, koji se bavi jačanjem veza između proizvođača i potrošača.

U posljednjih deset godina kratki lanci hrane u Hrvatskoj brzo rastu jer nude jednostavnije, pravednije i održivije rješenje za sve uključene.

Što su to kratki lanci opskrbe hranom?

Prema definiciji Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i vijeća kratki lanci opskrbe su lanci opskrbe koji uključuju ograničen broj gospodarskih subjekata, posvećeni suradnji, lokalnom gospodarskom razvoju i bliskim zemljopisnim i društvenim vezama između proizvođača, prerađivača i potrošača.

Najčešći kanali prodaje su direktna prodaja na tržnicama, putem interneta, u sklopu zajednica za potporu lokalnoj poljoprivredi ili kroz prodaju „na kućnom pragu“. Osnovna obilježja kratkih opskrbnih lanaca (KOL) su:

• Geografska blizina: unutar regije, često 50-100 km
• Transparentnost podrijetla i načina proizvodnje
• Društvena povezanost proizvođača i potrošača

Prednosti za proizvođače i potrošače

Za male i srednje proizvođače, uključivanje u kratke lance donosi brojne prednosti: bolje cijene proizvoda, veću kontrolu nad distribucijom, izravnu komunikaciju s kupcima i jačanje uloge u zajednici.

S druge strane, potrošači dobivaju proizvode poznatog porijekla, često više kvalitete uz veću razinu povjerenja i svijesti o hrani koju konzumiraju. Ovakvi modeli potiču odgovorno ponašanje i osvještavaju važnost lokalne hrane i održivog načina života. Slične procese i koristi kratkih lanaca detaljno proučava i EU Horizon projekt COREnet.

Širi društveni i okolišni utjecaj

Kratki lanci opskrbe nisu samo ekonomski alat već stvaraju dodatnu vrijednost u društvenom i lokalnom kontekstu. Potiču ruralni razvoj i održivost uz očuvanje tradicije a mogu rezultirati i stvaranjem novih radnih mjesta. Istovremeno smanjuju emisije stakleničkih plinova, potrebu za pakiranjem, transportom i skladištenjem hrane.

Izazovi u Hrvatskoj

Unatoč brojnim prednostima, kratki lanci opskrbe se u Hrvatskoj razvijaju sporo. Prema istraživanju provedenom među ekološkim proizvođačima, ključna prepreka su složeni zakonski propisi i birokracija, a nedostatak jasne i konkretne državne podrške dodatno usporava razvoj. S druge strane, resursi i kompetencije proizvođača nisu zanemarivi.

Ipak, u posljednjih nekoliko godina primjećuje se određeni napredak – prije svega kroz nacionalne strategije i planove. Nacionalni akcijski plan za razvoj ekološke proizvodnje 2023.-2030. prepoznaje važnost kratkih lanaca i poziva na jačanje veza između proizvođača i potrošača, kao i na bolju promociju lokalne hrane. Dodatno, u sklopu projekata Horizon Europe EU4Advice i COREnet osniva se prva ikada Europska savjetodavna mreža za kratke lance opskrbe. Cilj inicijative je poboljšati održivost, konkurentnost i vidljivost kratkih lanaca opskrbe diljem Europe poticanjem jačih veza, izgradnje kapaciteta i razmjene znanja među savjetnicima, proizvođačima, istraživačima i zakonodavnim tijelima.

Kratki lanac, veliki učinak: hrvatske priče o lokalnoj hrani

Jedan od istaknutih primjera je Udruga Vestigium u Zagrebu. Ova udruga već godinama povezuje ekološke i lokalne proizvođače s potrošačima te subotom od 9 do 11 sati organizira malu kvartovsku eko-tržnicu na zagrebačkim Vrbanima. Posjetitelji ondje mogu kupiti svježe poljoprivredne proizvode izravno od OPG-ova, a za one koji vole planirati unaprijed postoji i mogućnost online narudžbi – košarice se potom preuzimaju ponedjeljkom. Na tržnici se može pronaći raznolika ponuda domaćih i ekoloških proizvoda, od povrća i voća do meda, ulja i prerađevina.

Još jedan zanimljiv primjer dolazi iz Međimurja. Međimurski štacun, prva trgovina ovakvog tipa u Hrvatskoj, okuplja 25 lokalnih poljoprivrednika koji nude više od 150 različitih vrsta sezonskih proizvoda. Potrošačima tako na jednom mjestu postaje dostupna široka ponuda svježih domaćih namirnica, a proizvođačima se olakšava plasman robe bez posrednika.

Terme Sveti Martin uspješno demonstriraju da se restorani u sklopu wellness i termalnih centara mogu opskrbljivati ekološkom, lokalnom i sezonskom hranom — i pritom postići visoku kvalitetu i autentičnost ponude. Svaki dan više od 30 domaćih proizvođača donosi svježe ubrano voće i povrće koje se koristi u restoranima Termi.